Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 19

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti

(Svezak 19, Knjiga 523) je upravo izašao iz tiska.
Elektronska verzija je dostupna na web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol19.html
te na portalu Hrčak
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=11705

Časopis je nedavno uključen u baze Scopus te Emerging Sources Citation Index  
(koja je dio Web of Science). Zadnji broj je već indeksiran u Web of Science 

 

Andrej Dujella

glavni urednik časopisa

27. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji,

izašao je 27 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz teoriju grafova, heurističku optimizaciju i genetske algoritme te metodički članak o nastavnom pristupu čunjosječnicama.

U članku Genetski algoritmi i biomorfi, autora Tomislava Droždjeka i Nele Bosner daje se prikaz evolucijskih algoritama kao vrste heurističkih optimizacijskih algoritama koji su projektirani oponašanjem prirodnih procesa (u ovom slučaju procesom evolucije). Istaknimo da je po rječničkoj definiciji heuristički postupak onaj u kojem se znanstveno rješenje traži metodom pokušaja i pogrešaka. U slučaju optimizacije to znači da nećemo rigorozno dokazivati da je pronađeno rješenje (izlaz iz algoritma) optimalno, već ćemo se zadovoljiti time da izlaz iz algoritma ima bolja svojstva (mjera kojih je funkcija cilja) od ulaza (početnog stanja) u algoritam. Evolucijski algoritmi su područje istraživanja računarstva, a ovaj članak može služiti kao izvrsna referenca studentima matematike i računarstva za kolegij Umjetna inteligencija.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Petersenov graf, autora Snježane Majstorović i Luke Borasa daje se pregled rezultata vezanih uz Petersonov graf. To je graf s 10 vrhova i 15 bridova koji se pojavljuje kao čest protuprimjer za mnoge probleme u teoriji grafova. Jedno od zanimljivih svojstava Petersonovog grafa je da je to najmanji snark. Istaknimo da je 1946 Danilo Blanuša pronašao dva snarka s 18 vrhova koji su danas poznati kao blanušini snarkovi jedan od kojih je i logo Hrvatskog matematičkog društva.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama, Ivančice Mirošević, Nikole Koceić-Bilana i Josipe Jurko dan je pregled različitih metodičkih pristupa uvođenju čunjosječnica u nastavu matematike. Članak stavlja naglasak na metodičku vrijednost geometrijskog pristupa konstrukciji i uvođenju čunjosječnica u nastavi matematike. Trenutna metodička praksa gotovo isključico stavlja nastavak na algebarski pristup, čime se propušta prilika senzibiliziranja učenika za otkrivanje i povezivanje svojstava geometrijskih objekata s pojavama koje ga okružuju (npr. korištenje i značaj krivulja drugog reda u arhitekturi, optici ili astronomiji). Vezano uz primjene svojstava krivulja drugog reda u astronomiji istaknimo i Papus-Boškovićev pristup krivuljama drugog reda i s time povezan pojam numeričkog ekscentriciteta elipse. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik

Dosada prihvačeni članici za Broj 27.

Poštovani čitatelji,

u broju 27 časopisa bit će objavljeni članci:

 

Želim vam ugodno čitanje časopisa,

 

L. Grubišić

 

Glasnik matematički 50.1

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(50.1 - lipanj 2015)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_50/vol50no1.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)

Glasnik matematički - prilozi (Godišnjak)

Novi broj Godišnjaka Glasnika matematičkog za 2014. je u tisku.
Elektronska verzija je vec dostupna na adresi
 
Na adresi
dostupni su svi prilozi od 1966. do 2014. godine.
 
Andrej Dujella i Josip Tambača

26. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji

izašao je 26 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz logičko programiranje, te članke vezane uz primjene linearne algebre u teoriji brojeva i matematičkoj ficizi.

U članku Logičko programiranje autora Vedrana Čačića, Petra Paradžika i Mladena Vukovića dan je pregled tehnika logičkog programiranja. To je tehnika programiranja koja se temelji na formalnoj logici. Može se reći da su temelji logičkog programiranja u radovima na sustavima za automatsko dokazivanje teorema. Članak sadrži niz primjera koji su realizirani u GNU prologu. Primjeri su testirani i čitatelj ih može direktno izvesti. Alternative implementacija Prologa su SWI-Prolog, Visual Prolog i YAP-prolog. Članak svojim sadržajem može biti posebno interesantan studentima diplomskog studija Računarstvo na Matematičkom odsjeku PMFa u Zagrebu, jer sadržajem pokriva veći dio gradiva o logičkom programiranju koje se pokriva u kursu Umjetna inteligencija. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Matrice s Fibonaccijevim brojevima, autora Blaženke Bakula i Zrinke Franušić autorice daju pregled više zanimljivih identiteta vezanih uz Fibonaccijeve brojeve koristeći tehnike jednostavne algebre matrica. Riječima autorica o Fibonaccijevom nizu možemo kazati: „Bez pretjerivanja, riječ je o jednom od najpoznatijih nizova koji privlači i fascinira kako profesionalce tako i potpune amatere“. Doista, samo površnim pretraživanjem dolazimo do liste od 18.500.000 rezultata. Polazeći od wikipedije (hr | en) preko popularnih primjera iz umjetnosti možemo suditi o multidisciplinarnom potencijalu ove teme. O tome između ostalog svjedoči i kolekcija slika vezanih uz Fibonaccijeve brojeve. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Matrice traga nula autora Marijane Kožul i Rajne Rajić. bavi se pitanjima strukture klase matrica koje komutiraju sa samim sobom, tzv. samokomutatora. Pitanje strukture komutatora bitno je matematičko opravdavanje matrične mehanike. Upravo zbog toga postoji velika količina klasične literature koja se bavi ovim problemom. U novije vrijeme, postoji znanstveni interes u proširivanju klasičnih rezultata na druge algebarske strukture (npr operatore na beskonačno dimenzionalnim prostorima). Autorice daju jasno napisan pregled klasičnih rezultata i tehnika jezikom moderne linearne algebre te prezentiraju iscrpnu listu referenci na povezanu literaturu, kako klasičnu tako i recentniju. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik

Najava Broja 26

Poštovani čitatelji,


u broju 26 časopisa bit će objavljeni članci:

U ime uredništva želim svima uspješnu 2015 godinu.

L. Grubišić

Glasnik matematički 49.2

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(49.2 - prosinac 2014)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_49/vol49no2.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)

Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 18

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti
(Svezak 18, Knjiga 519) je u tisku.
Elektronska verzija je dostupna na web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol18.html
te na portalu Hrčak
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=10359

 

Andrej Dujella

 

25. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji

izašao je 25 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vzane uz primjene matematike u srodnim znanostima. U članku o Jacobsthalovom nizu, autora Bojana Kovačića, Mirjane Špoljarić i Luke Marohnića s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, autori daju pregled klasičnih rezultata iz teorije brojeva. Nadalje, diskutiraju primjene i vezu s elementarnim staničnim automatima (elementary cellular automaton).

U članku Primjena teorije grupa u teoriji glazbe ili kako smjestiti Beethovena na torus, autora Maje Karage i A. Petrovečkog sa Sveučilišta u Zagrebu, dan je zanimljiv prikaz osnova teorije grupa i elementarne topologije. Također dane su definicije osnovnih pojmova iz teorije glazbe potrebnih za čitanje članka. Prikazana matematička teorija primjenjuje se, s konkretnim primjerima, na analizu glazbenih kompozicija. Članak je pisan pristupačnim jezikom i trebao bi biti samodostatan za čitanje.

Na kraju, u članku Metoda konačnih elemenata; teorija i praktična implementacija, autora Andreja Novaka sa Sveučilišta u Dubrovniku, dan je prikaz osnova teorije aproksimacija rješenja parcijalnih diferencijalnih jednadžbi metodom konačnih elemenata u jednoj prostornoj dimenziji. Posebno zanimljivo je da autor kao model primjer razmatra jednostavan model vibriranja klavirske žice.

 

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

 

L. Grubišić

glavni urednik