Fibonaccijevi brojevi

26. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji

izašao je 26 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz logičko programiranje, te članke vezane uz primjene linearne algebre u teoriji brojeva i matematičkoj ficizi.

U članku Logičko programiranje autora Vedrana Čačića, Petra Paradžika i Mladena Vukovića dan je pregled tehnika logičkog programiranja. To je tehnika programiranja koja se temelji na formalnoj logici. Može se reći da su temelji logičkog programiranja u radovima na sustavima za automatsko dokazivanje teorema. Članak sadrži niz primjera koji su realizirani u GNU prologu. Primjeri su testirani i čitatelj ih može direktno izvesti. Alternative implementacija Prologa su SWI-Prolog, Visual Prolog i YAP-prolog. Članak svojim sadržajem može biti posebno interesantan studentima diplomskog studija Računarstvo na Matematičkom odsjeku PMFa u Zagrebu, jer sadržajem pokriva veći dio gradiva o logičkom programiranju koje se pokriva u kursu Umjetna inteligencija. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Matrice s Fibonaccijevim brojevima, autora Blaženke Bakula i Zrinke Franušić autorice daju pregled više zanimljivih identiteta vezanih uz Fibonaccijeve brojeve koristeći tehnike jednostavne algebre matrica. Riječima autorica o Fibonaccijevom nizu možemo kazati: „Bez pretjerivanja, riječ je o jednom od najpoznatijih nizova koji privlači i fascinira kako profesionalce tako i potpune amatere“. Doista, samo površnim pretraživanjem dolazimo do liste od 18.500.000 rezultata. Polazeći od wikipedije (hr | en) preko popularnih primjera iz umjetnosti možemo suditi o multidisciplinarnom potencijalu ove teme. O tome između ostalog svjedoči i kolekcija slika vezanih uz Fibonaccijeve brojeve. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Matrice traga nula autora Marijane Kožul i Rajne Rajić. bavi se pitanjima strukture klase matrica koje komutiraju sa samim sobom, tzv. samokomutatora. Pitanje strukture komutatora bitno je matematičko opravdavanje matrične mehanike. Upravo zbog toga postoji velika količina klasične literature koja se bavi ovim problemom. U novije vrijeme, postoji znanstveni interes u proširivanju klasičnih rezultata na druge algebarske strukture (npr operatore na beskonačno dimenzionalnim prostorima). Autorice daju jasno napisan pregled klasičnih rezultata i tehnika jezikom moderne linearne algebre te prezentiraju iscrpnu listu referenci na povezanu literaturu, kako klasičnu tako i recentniju. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik