Poštovani čitatelji,

izašao je 28 broj časopisa math.e.

u ovom broju donosimo članke Matematičke osnove AHP metode odlučivanja, autora Martine Benković, Damire Keček i Dušana Mundara sa Sveučilišta Sjever i Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta organizacije i infomatike. U članku se prezentiraju osnovna svojstva pozitivnih recipročnih matrica i njihovih primjena na formulaciju hijerarhijske metode odlučivanja. Nadalje, dan je osnovni pregled primjena teorije matrica u teoriji odlučivanja. U članku Wavelet (valić) transformacija Marka Hajbe se daje pregled primjena transformacije valića u računarskoj obradi slike. Na kraju, u članku Formule za udaljenost točke do pravca u ravnini, u smislu l^p −udaljenosti, 1 ≤ p ≤ ∞ autora Aleksandre Jovičić i Kristiana Sabe daje se pregled problematike računanja udaljenosti točke od pravca u l^p prostorima. Familija normi l^p ima velike primjene u problemima statistike i računarskog vida gdje je potrebno postiči finije lokalno prepoznavanje svojstava slike -- općenito grozda entiteta sadržanih u slici. Na primjer, l^p norme -- za p \ne 2 -- bitno bolje prepoznaju rubove dijelova slike u odnosu na l^2 normu koja ima tendenciju izglađivanja rubova. Općenito, problem udaljenosti točke i pravca u l^p normi vodi na probleme konveksne optimizacije i članak kojega objavljujemo daje dobru intuiciju za problem optimizacije u normiranom prostoru.

Želim vam u ime uredništava uspješnu 2016 godinu i ugodno čitanje novog broja časopisa.

Luka Grubišić

Novi broj Glasnika matematičkog
(50.2 - prosinac 2015)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_50/vol50no2.html
Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti

(Svezak 19, Knjiga 523) je upravo izašao iz tiska.
Elektronska verzija je dostupna na web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol19.html
te na portalu Hrčak
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=11705

Andrej Dujella

glavni urednik časopisa

Dragi čitatelji,

izašao je 27 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz teoriju grafova, heurističku optimizaciju i genetske algoritme te metodički članak o nastavnom pristupu čunjosječnicama.

U članku Genetski algoritmi i biomorfi, autora Tomislava Droždjeka i Nele Bosner daje se prikaz evolucijskih algoritama kao vrste heurističkih optimizacijskih algoritama koji su projektirani oponašanjem prirodnih procesa (u ovom slučaju procesom evolucije). Istaknimo da je po rječničkoj definiciji heuristički postupak onaj u kojem se znanstveno rješenje traži metodom pokušaja i pogrešaka. U slučaju optimizacije to znači da nećemo rigorozno dokazivati da je pronađeno rješenje (izlaz iz algoritma) optimalno, već ćemo se zadovoljiti time da izlaz iz algoritma ima bolja svojstva (mjera kojih je funkcija cilja) od ulaza (početnog stanja) u algoritam. Evolucijski algoritmi su područje istraživanja računarstva, a ovaj članak može služiti kao izvrsna referenca studentima matematike i računarstva za kolegij Umjetna inteligencija.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Petersenov graf, autora Snježane Majstorović i Luke Borasa daje se pregled rezultata vezanih uz Petersonov graf. To je graf s 10 vrhova i 15 bridova koji se pojavljuje kao čest protuprimjer za mnoge probleme u teoriji grafova. Jedno od zanimljivih svojstava Petersonovog grafa je da je to najmanji snark. Istaknimo da je 1946 Danilo Blanuša pronašao dva snarka s 18 vrhova koji su danas poznati kao blanušini snarkovi jedan od kojih je i logo Hrvatskog matematičkog društva.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama, Ivančice Mirošević, Nikole Koceić-Bilana i Josipe Jurko dan je pregled različitih metodičkih pristupa uvođenju čunjosječnica u nastavu matematike. Članak stavlja naglasak na metodičku vrijednost geometrijskog pristupa konstrukciji i uvođenju čunjosječnica u nastavi matematike. Trenutna metodička praksa gotovo isključico stavlja nastavak na algebarski pristup, čime se propušta prilika senzibiliziranja učenika za otkrivanje i povezivanje svojstava geometrijskih objekata s pojavama koje ga okružuju (npr. korištenje i značaj krivulja drugog reda u arhitekturi, optici ili astronomiji). Vezano uz primjene svojstava krivulja drugog reda u astronomiji istaknimo i Papus-Boškovićev pristup krivuljama drugog reda i s time povezan pojam numeričkog ekscentriciteta elipse. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik

Poštovani čitatelji,

u broju 27 časopisa bit će objavljeni članci:

• Genetski algoritmi i biomorfi, autora Tomislava Droždjeka i Nele Bosner
• Petersenov graf, autora Snježane Majstorović i Luke Borasa
• Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama, Ivančice Mirošević, Nikole Koceić-Bilana i Josipe Jurko.

Želim vam ugodno čitanje časopisa,

L. Grubišić

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(50.1 - lipanj 2015)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_50/vol50no1.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)

Dragi čitatelji

izašao je 26 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz logičko programiranje, te članke vezane uz primjene linearne algebre u teoriji brojeva i matematičkoj ficizi.

U članku Logičko programiranje autora Vedrana Čačića, Petra Paradžika i Mladena Vukovića dan je pregled tehnika logičkog programiranja. To je tehnika programiranja koja se temelji na formalnoj logici. Može se reći da su temelji logičkog programiranja u radovima na sustavima za automatsko dokazivanje teorema. Članak sadrži niz primjera koji su realizirani u GNU prologu. Primjeri su testirani i čitatelj ih može direktno izvesti. Alternative implementacija Prologa su SWI-Prolog, Visual Prolog i YAP-prolog. Članak svojim sadržajem može biti posebno interesantan studentima diplomskog studija Računarstvo na Matematičkom odsjeku PMFa u Zagrebu, jer sadržajem pokriva veći dio gradiva o logičkom programiranju koje se pokriva u kursu Umjetna inteligencija. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Matrice s Fibonaccijevim brojevima, autora Blaženke Bakula i Zrinke Franušić autorice daju pregled više zanimljivih identiteta vezanih uz Fibonaccijeve brojeve koristeći tehnike jednostavne algebre matrica. Riječima autorica o Fibonaccijevom nizu možemo kazati: „Bez pretjerivanja, riječ je o jednom od najpoznatijih nizova koji privlači i fascinira kako profesionalce tako i potpune amatere“. Doista, samo površnim pretraživanjem dolazimo do liste od 18.500.000 rezultata. Polazeći od wikipedije (hr | en) preko popularnih primjera iz umjetnosti možemo suditi o multidisciplinarnom potencijalu ove teme. O tome između ostalog svjedoči i kolekcija slika vezanih uz Fibonaccijeve brojeve. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Matrice traga nula autora Marijane Kožul i Rajne Rajić. bavi se pitanjima strukture klase matrica koje komutiraju sa samim sobom, tzv. samokomutatora. Pitanje strukture komutatora bitno je matematičko opravdavanje matrične mehanike. Upravo zbog toga postoji velika količina klasične literature koja se bavi ovim problemom. U novije vrijeme, postoji znanstveni interes u proširivanju klasičnih rezultata na druge algebarske strukture (npr operatore na beskonačno dimenzionalnim prostorima). Autorice daju jasno napisan pregled klasičnih rezultata i tehnika jezikom moderne linearne algebre te prezentiraju iscrpnu listu referenci na povezanu literaturu, kako klasičnu tako i recentniju. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik

Poštovani čitatelji,

• Matrice s Fibonaccijevim brojevima, autora Blaženke Bakula i Zrinke Franušić
• Logičko programiranje autora Vedrana Čačića, Petra Paradžika i Mladena Vukovića
• Matrice traga nula autora Marijane Kožul i Rajne Rajić.

Novi broj časopisa Glasnik matematički
(49.2 - prosinac 2014)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je već dostupna na Glasnikovoj web stranici
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/
Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka
iz novog broja možete naći na
http://web.math.pmf.unizg.hr/glasnik/vol_49/vol49no2.html

Pristup punim tekstovima je moguć s institucija
koje imaju pretplatu ili razmjenu na Glasnik.

Andrej Dujella
(glavni urednik Glasnika)