Razdoblje prosvjetiteljstva obuhvaća kraj 17. stoljeća pa do Francuske revolucije (1789.). Prosvjetiteljstvo se zauzima za sasvim novi pristup znanosti. Došlo je do konačnog obračuna sa starim idejama. Pokret prosvjetiteljstva bio je opreka tradicionalnim duhovnim i intelektualnim vrijednostima i težio je da se sve ljudsko znanje temelji na umu.

Prosvjetiteljske ideje počele su se razvijati najprije u Engleskoj, ali je ubrzo Francuska postala prosvjetiteljskim glavnim središtem. Poslije se ideje prosvjetiteljstva šire i na druge velike europske zemlje, osobito Njemačku i Austriju.

Prosvjetiteljstvo se odražavalo i u hrvatskim zemljama, posebno zbog prodora novih ideja Habsburške Monarhije, koje su potaknule mnoge odluke Marije Terezije, osobito njezina sina, Josipa II.

Hrvatsko matematičko nazivlje u prvoj polovini 18. stoljeća

Najvažniji rječnik pisan početkom 18. stoljeća u dalmaciji bio je Dizionario italiano, latino, illirico, koji je napisao Ardelio Della Bella, a objavljen je u Veneciji godine 1728.

Još od najstarijih vremena, osobito od 16. stoljeća, postoji očita težnja za jezičnom čistoćom u djelima pisanim hrvatskim jezikom, posebno književnim, i to u svim krajevima Hrvatske. Della Bellin rječnik ima vrlo važnu ulogu, jer ističe pojedine prirodoznanstvene nazive koji su se u to doba pojavili, a možda i udomaćili nekoliko desetljeća prije. Taj je rječnik prikazao umjetnu tvorbu prirodoznanstvenih naziva te činjenicu da je hrvatsko prirodoznanstveno nazivlje nastajalo i unatoč tomu što su se dotad posebna djela iz prirodnih znanosti rijetko pojavljivala na hrvatskom jeziku.

Važni se zaključci mogu izvesti i iz skupa matematičkih naziva koji se nalaze u Della Bellinu rječniku. Iako ne donosi cjelokupno matematičko nazivlje, ipak se vidi da je ono tada na određen način već bilo formirano, barem u skromnijem opsegu. Od geometrijskih pojmova Della Bella punctum definira kao nedjeljivu stvar. Latinski naziv linea prevodi kao redka, ali matematički razlikuje posebne crte obuhvaćene pojmom linea, i to linea recta – u pravno, linea circumcurrens – retka okolijacna. Također circulus prevodi okolisc, krugh, a semicirculus je polukrugh, sphaera – okrugh. Još neki pojmovi: angulus – kut (nughlo – vanjski kut, kut – unutarnji kut), triangulus – figura s tri kuta (trokutje), numerus – hrvatski naziv brooj.

Matematiku Della Bella ne definira. Zadržava njezin međunarodni naziv i to je jedina iznimka u njegovu dosljednom prevođenju i tvorenju hrvatskih stručnih naziva. Geometrija je za njega dio matematike, ali je ipak definirana kao područje koje se bavi mjerenjem Zemlje.

Hrvatska aritmetika Mije Šiloboda Bolšića

Pučko školstvo u hrvatskim zemljama pod Habsburškom Monarhijom nije još ni u prvoj polovini 18. stoljeća bilo organizirano. Bilo je prepušteno općinskim vlastima koje su ponekad postavljale i plaćale učitelje. Nije postojao nikakav propisan program nastave, svaki je učitelj sam određivao koje će se gradivo učiti. Sam se snalazio i u odabiru knjiga kojima će koristiti.

Jedan od župnika koji je držao pučku nastavu bio je Mijo Šilobod Bolšić koji je, u kajkavskoj inačici hrvatskog jezika, napisao opsežnu knjigu o računu, Arithmetiku horvatszku, tiskanu u Zagrebu 1758. To je općenito prva knjiga iz matematike na hrvatskom jeziku.

Šilobod je svoj udžbenik Arithmetika horvatszka pisao koristeći se različitim udžbenicima iz računa.
U prvom dijelu počinje s tumačenjima o pisanju brojeva. Nakon toga tumači način na koji se izvode sve četiri računske operacije.
U drugom dijelu prelazi na razlomke. Ne ograničava se samo na jednostavne, nego uvodi i dvojne. Tumači na koji se način razlomci svode na zajednički nazivnik, a potom s njima izvodi i računske operacije.
U trećem, vrlo opsežnom dijelu Šilobod uvodi trojno pravilo. Najviše se zadržava na praktičnim problemima pa daje zadatke o podjeli dobitka ili gubitka kod nekog posla prema ulogu svakog od pojedinih sudionika, zatim druge različite zadatke, izračunavanje čiste robe itd.
Četvrti dio sadržava neke probleme koji bi se mogli riješiti uz pomoć jednadžbi prvog stupnja s jednom ili dvije nepoznanice, međutim Šilobod ne radi tako jer ne uvodi pojam jednadžbe. Uvođenje jednadžbe ne bi ni bilo moguće jer bi prethodno bilo potrebno uvesti opće brojeve, što on nije predvidio. Zato se ti problemi rješavaju na posve drukčiji način, i to uz pomoć krivog računa (regula falsi). Za takve probleme daje postupak koji ga, nakon što pretpostavi dvije vrijednosti za jednu od nepoznatih veličina, vodi na traženu vrijednost. Međutim, upute za rješavanje tih problema vrlo su komplicirane, a Šilobod se i ne trudi da čitatelj shvati pozadinu njegovih postupaka. Također ne daje nikakve postupke ni u ovom, ni u drugim slučajevima.

Matija Petar Katančić i njegova hrvatska geometrija

Hrvatska riječ za geometriju kojom se Katačić koristi je zemlyomirje, koji je u Hrvatskoj već bila dosta u upotrebi. Upotrijebio je već uobičajen naziv koji je zapravo doslovan prijevod naziva geometrija, ali to u općem i teorijskom smislu ne bi moglo obuhvatiti sve ono što se u geometriji istražuje. U drugoj polovini 18. stoljeća geometrija se jako razvila i mnogo udaljila od pojma mjerenja Zemlje.
Sadržaj geometrije koji je Katančić namijenio nastavi u gimnaziji nije trebao biti teorijski, nego upravo praktičan, i to jako povezan s mjerenjem Zemlje, što će se dobro vidjeti u daljnjem izlaganju. Zbog toga njegov naziv zemlyomirje toliko ne smeta, iako je za 18. stoljeće, općenito, neprimjeren.

Katančić je imao svoje stavove o tome što su zapravo geometrija i matematika općenito. To se stajalište lako može prepoznati iz njegova izbora naziva za pojedine pojmove. Budući da je prvu geometriju pisao na hrvatskom jeziku, morao je ustrojiti hrvatsko geometrijsko nazivlje. Za taj je cilj mogao upotrijebiti nazive koji su postojali u dotadašnjim rječnicima, a one koje tu nije uspio pronaći, morao je stvoriti sam.

Katančićev prijevod nije mogao utjecati na hrvatsko geometrijsko nazivlje u tekstovima koji su se pojavili poslije, jer je njegov rad ostao u rukopisu. Da je objavljen u njegovo doba, imao bi još veću važnost, međutim, i ovako je iznimno važan, jer je to prva geometrija pisana na hrvatskom jeziku.