Povijest hrvatske matematike - 20. stoljeće

U prvim desetljećima 20. stoljeća Sveučilišna matematika u rukama je matematičara koji
su znanstveni radnici čiji je rad zapažen i u međunarodnim razmjerima.
Vladimir Varićak (1865. - 1942.), poznat po sustavnom istraživanju geometrije Lobačevskog i interpretiranju teorije relativnosti u 3-dimenzionalnom hiperboličkom prostoru. Istraživao je i matematičko djelo Ruđera Boškovića.
Juraj Majcen (1875. - 1924.), njegov znanstveni rad u prvom se redu odnosio na sintetičku geometriju krivulja i ploha.
Stjepan Bohniček (1872. - 1956.), glavno mu je područje rada teorija brojeva, a posebno teorija brojevnih tijela.

 Željko Marković (1889. - 1974.), zapažena istraživanja iz povijesti matematike. Posebno
je istraživao matematičke ideje Platona i Aristotela te život i djelo Ruđera Boškovića. Objavljivanje njegova udžbenika Matematičke analize bio je važan događaj u razvoju sveučilišne nastave matematike u Hrvatskoj.

Rudolf Cesarec (1889. - 1972.), pridonio je neeuklidskoj geometriji.

 Nakon završetka 2. svjetskog rata raste obujam sveučilišne nastave matematike i broj istraživača.
Događaji koji su posebno utjecali na razvoj matematičke znanosti su osnivanje Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (1946.), Društva matematičara i fizičara SR Hrvatske (1949.), pokretanje časopisa Glasnik Matematičko-fizički i astronomski (1946.) iz kojeg se 1966. izdvaja Glasnik matematički, te osnivanje Instituta za matematiku Sveučilišta u Zagrebu (1961.) koji je ukinut 1974. Na Sveučilištu u Zagrebu 1960. osnovan je Postdiplomski studij iz matematike.

 U onim uvjetima raste broj istraživača u matematici među kojima su najvažniji:
Danilo Blanuša (1903. - 1987.), posebno značajni rezultati u problemu izometričkog smještavanja određenih Riemannovih prostora u prostore konstantne zakrivljenosti.
Vilim Niče (1902. - 1987.), pridonosi sintetičkoj geometriji.
Zlatko Janković (1916. - 1987.), pridonosi matematičkoj fizici.
Vilim (William) Feller (1906. - 1970.), uspješno djelovao u inozemstvu, pripada mu jedno od vodećih mjesta u razvoju teorije vjerojatnosti 20. stoljeću.

 Određeni rezultati živućih matematičara iz Hrvatske također imaju svoje mjesto u razvoju matematike. Tu spadaju izgradnja teorije razvrstano uređenih skupova, doprinosi teoriji poliedara, rješavanje nekih operatorskih funkcionalnih jednadžbi, otkriće faktorizacijskih teorema u teoriji dimenzije te mnogi drugi. Mnogi od njih djeluju u inozemstvu gdje postižu zapažene rezultate.

 

  Početna stranica članka
Share this