Matko Botinčan:
Kombinatorne igre
|
Igra Nim jedna je od najstarijih i najpoznatijih matematičkih
igara za dva igrača. Nim je primjer igre koja ima svojstvo da sa svake
njezine pozicije uvijek točno jedan igrač ima pobjedničku strategiju.
Pitanja o nalaženju pobjednika i pobjedničkih strategija prirodno se nameću
praktički kod svih tipova igara, no također je zanimljivo zapitati se u kojim
bismo sve igrama mogli upotrijebiti pobjedničku strategiju analognu onoj iz igre Nim.
U ovom članku prezentira se jedan od temeljnih odgovora na ovo drugo pitanje.
Pri tome se upoznajemo s osnovnim konceptima koji figuriraju u kombinatornoj
teoriji igara.
|
Vjekoslav Kovač:
Kromatski broj ravnine - neriješeni problem o bojenju
|
Koliko je najmanje boja potrebno da bismo obojili sve točke ravnine
tako da nikoje dvije jednako obojene točke ne budu međusobno udaljene
točno za 1? Na ovom problemu demonstrira se tipični put matematičkog
istraživanja: kako jedan zanimljiv problem evoluira u mnoge druge, kako se
raznovrsne matematičke teorije međusobno obogaćuju i kako je u matematičkom
istraživanju moguće ostvariti važan napredak, a da se uopće ne odgovori na
prvotno postavljeno pitanje.
|
Anamari Nakić, Ivo Ugrina:
Internet baza matematičkih pojmova e-Ghetaldus
|
U ovom članku opisana je baza matematičkih definicija e-Ghetaldus.
Baza je nastala kao reakcija na nedostatak matematičkih sadržaja na hrvatskom
jeziku na Internetu. U bazi se osim definicije pojma može pronaći i njegov naziv
na engleskom jeziku, te informacije o literaturi u kojoj se može saznati više o njemu.
Članak opisuje konkretni postupak implementacije baze. Prilikom implementacije
koristištena su informatička i matematička znanja o relacijskih bazama,
MySQL-u, HTML-u i PHP-u.
|
Tvrtko Tadić:
Matematika parnog stroja
|
Pitanje kako parni stroj učiniti učinkovitim bilo je
jedno od najvažnih problema prve industrijske revolucije.
Problem se zapravo svodi na pitanje pretvaranja kružnog gibanja u
linearno i obrnuto. Korištenjem računalnog programa The Geometer's Sketchpad
ilustriraju se rješenja ovog problema koja su dobili znameniti izumitelji i matematičari
Watt, Čebišev, Peaucellier i Lipkin.
|