|
Marka objavljena u SSSR-u 17.0.1957. godine
povodom 250. obljetnice Eulerovog rođenja.
|
BIOGRAFIJA
Leonhard Euler rođen je 15.4.1707. u Baselu u Švicarskoj. Njegov otac,
Paul Euler, studirao je teologiju na Bazelskom sveučilištu gdje je
pohađao predavanja Jacoba Bernoullija. Paul Euler i Johann Bernoulli
zajedno su stanovali u kući Jacoba Bernoullija sve do kraja studija,
nakon kojeg je Paul Euler postao protestantski svećenik i oženio
Margaret Brucker, kćer drugog protestantskog svećenika. Godinu dana
nakon rođenja njihova sina Leonharda, obitelj seli u Reihen, mjesto
nedaleko od Basela, gdje je Leonhard i odrastao. Paul Euler
bio je solidan matematičar pa
je bio u mogućnosti sina poučavati osnovama matematike.
Očevo poučavanje ostavilo je veliki utjecaj na Leonharda, pa on
svojevoljno čita matematičke tekstove i uzima privatne sate.
Paul Euler želio je da sin nastavi njegov put, pa ga šalje na
školovanje za svećenika na sveučilište u Baselu. S 14 godina, 1720.
godine, Leonhard upisuje studij s namjerom da obnovi osnovno znanje
iz matematike prije nego krene na naprednija predavanja.
Johann Bernoulli ubrzo otkriva Eulerov ogromni potencijal.
Godine 1723. Euler dovršava svoj magisterij iz filozofije
uspoređujući sličnosti između filozofskih ideja
Descartesa i Newtona. U jesen 1723. godine Euler prema očevoj
želji počinje studirati teologiju, ali u tome ne nalazi ispunjenje.
Na nagovor Johanna Bernoullija, Euler dobiva očev pristanak
da se u potpunosti posveti matematici, djelomice zato što su
Bernoulli i Eulerov otac prijateljevali još u studentskim danima.
Godine 1726. Euler dovršava studij na Baselskom sveučilištu.
Iste godine Euler je objavio svoj prvi
članak, a svojim drugim člankom iz 1727. kandidira se
za Veliku nagradu Pariške Akademije. Od 1927. godine držao je katedru
fizike, a od 1730. i matematike u Akademiji znanosti u Petrogradu.
Na poziv Friedricha Velikog odlazi 1741. u Berlin, gdje 1744.
postaje direktor matematičkog odjela Pruske akademije.
Berlin napušta 1766. kada ponovo odlazi u Petrograd
gdje djeluje kao član Akademije sve do svoje smrti
18.9.1783. godine.
Euler je razvio teoriju redova, uveo je tzv.
Eulerove integrale,
riješio je mnoge diferencijalne jednadžbe i svojim rješenjem
izoperimetričkog problema stvorio osnove za razvitak računa varijacija.
U diferencijalnoj geometriji dao je prvu formulu zakrivljenosti ploha, tzv. Eulerov poučak. Osim toga dokazao je više poučaka iz
teorije brojeva.
Osim u matematici, Euler ima veliko značenje i u fizici,
pogotovo na području mehanike i hidrodinamike.
Kao astronom, Euler objavljuje radove iz nebeske mehanike.
Od fizikalnih fenomena, proučavao je širenje
zvuka i svjetlosti, što je izniman uspjeh
s obzirom na to da je izgubio vid na jedno oko u dobi od 30
godina, a 1770. i potpuno oslijepio. Od tada je svoje radove diktirao.
Sveukupno je napisao oko 900 radova od kojih su 473 objavljena za njegova života.
Opširnija Eulerova biografija nalazi se na
ovoj stranici.
|