Hrvatski matematičari na listi 2% najcitiranijih znanstvenika

Poštovani čitateli!

 

Skrenuli bismo vam pažnju da su izasle nove liste 2% najcitiranijih svjetskih znanstvenika (u cijeloj karijeri te posebno za 2020.) Listu je sastavio Elsevier BV uz suradnju Stanford University. Na listi se nalaze sljedeći matematičari s hrvatskom adresom Andrej Dujella, Damir Vukičević i Josip Pečarić, te za 2020. godinu i Dražen Adamović i Tomislav Došlić. Od hrvatske matematičke dijaspore, na obje liste su Ivan Gutman, Igor Mezić, Predrag Cvitanović, Mladen Bestvina te pokojni Branko Grünbaum i Andro Mikelić.

 

Našim kolegama čestitamo od srca na ovom uspjehu.

 

 

Broj 39

Poštovani,

 

u tijeku je izdavanje 39 broja časopisa math.e. U ovom broju donosimo članke

 

  1. AlphaZero: strojno učenje podrškom bez domenskog znanja autora Zvonimira Bujanovića i Jelene Lončar
  2. Implementacija PageRank algoritma metodom potencija u GNU Octaveu autora Marko Hajbe, Luke Majcenića i Nikole Stjepanovića

 

Želimo vam, u ime uredništva, ugodno čitanje.

 

L. Grubišić

Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 25

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti
(Svezak 25, Knjiga 546) će uskoro biti u tisku.
 
Online verzija je već dostupna na web stranici
te na portalu Hrčak
 
Ovaj broj sadrži izabrane recenzirane članke prezentirane na 
 
Od lipnja 2021., časopis Rad HAZU, Matematicke znanosti je uključen u Journal Citation Reports; 
Journal Citation Indicator Rada HAZU za 2020. godinu je 0.53 
(314. od 470 časopisa iz matematike).
 
Andrej Dujella
glavni urednik časopisa

Broj 38

Poštovani,

 

u broju 38 časopisa Math.e vam donosimo članke Kvazislučajni brojevi i numerička integracija autora V. Kovača i L. Turčića u kojem autori daju osnove teorije numeričke integracije u visoko dimenzionalnim prostorima. Algoritmi koji se temelje na kvazislučajnim brojevima dobro se skaliraju s porastom dimenzije problema i osnova su za razvoj algoritama za strojno učenje i analizu propagiranja nesigurnosti.

U radu Kako zvuče trigonometrijske funkcije? autora Magdalene Plemenčić i Ivane Slamić daje se prikaz odnosa harmonijske analize i teorije muzike. Konačno u radu Mjera s predznakom: može li rezultat mjerenja biti negativan broj? autora Tamare Marković i Dragane Jankov Maširević daje se osnovni prikaz teorije mjere s predznakom. Članak sadrži više konkretnih primjera koji dobro ilustriraju novouvedene koncepte.

 

Želim vam, u ime uredništva, ugodno čitanje i sve najbolje u 2021.

 

L. Grubišić

Broj 37

Poštovani,

u broju 37. časopisa math.e vam donosimo pregled rezultata iz linearne algebre, teorije brojeva i analize.  U članku Razne karakterizacije 2x2 matrca traga nula. M. Perković i R. Rajić istražuju geometriju skupa kompleksnih 2x2 matrica traga nula korištenjem Hamilton–Cayleyje-vog teorema. U radu Birch i Swinnerton-Dyerova slutnja, Damira Mikoća daje se prikaz ovog problema koji je jedan od Millennium Prize problema. Autor također izlaže osnove teorije eliptičkih krivulja koje su potrebne za razumijevanje konteksta ovog matematičkog izazova. U članku Gelfand-Mazurov teorem i osnovni teorem algebre, Ilja Gogić, Mateo Tomašević daju prikaz osnovne teorije normiranih algebri te pokazuju primjene u rješavanju jednog klasičnog problema.

Želim vam ugodno čitanje.

Luka Grubišić

Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 24

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti (Svezak 24, Knjiga 542) će uskoro biti u tisku.

Online verzija je već dostupna na web stranici

https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol24.html

te na portalu Hrčak

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=19367

 

Andrej Dujella

glavni urednik časopisa

Broj 36

Poštovani,


u broju 36. časopisa math.e vam donosimo pregled rezultata na granici matematike i računarstva. U članku Prepoznavanje lica pomoću tenzorske dekompozicije singularnih vrijednosti autora Nele Bosner i Ivan Zirduma pokazujemo primjenu tenzorskih dekompozicija -- koji se dobivaju kao višedimenzionalna poopćenja dekompozicije singularnih vrijednosti -- u problemu prepoznavanja lica. Korištenje tenzora, kao višedimenzionalnih tablica i s tim povezanih operacija, u računarstvu je jedna od dominantnih istraživačkih tema posljednjih 10 godina. Veza optimizacije i problema modeliranja u podacima bogatom okruženju je ključna u razvoju informacijskih znanosti. Ovaj članak pruža vrlo ugodan uvod u ovo područje primijenjene matematike uključujući i MALTAB kodove osnovnih algoritama. U članku Topološka semantika modalne logike autora Bojana Pažeka i Tina Perkova prikazujemo jedan od pristupa modalnoj logici koja je u temelju distribuiranog računarstva. Članak istražuje veze logike i ostalih matematičkih disciplina i od interesa je čitateljima zainteresiranim za osnove računarstva. Konačno u članku, O indeksima snage u sustavima glasovanja da-ne autora Tomislava Maroševića i Marije Šarić prikazuju se osnove matematičke teorije odlučivanja. Ovo je izvrsna motivacija za proučavanje matematike u operacijskim istraživanjima te zainteresiranom čitatelju pokazuje još jedan most između matematike i primjena s posebnim osvrtom na primjenu matematike u rješavanju društveno relevantnih pitanja.


Želim vam ugodno čitanje.


Luka Grubišić

Glasnik Matematički 54.2

Novi broj Glasnika matematičkog
(54.2 - prosinac 2019)
će uskoro biti u tisku.
Elektronska verzija je vec dostupna na Glasnikovoj web stranici.

Sadržaj novog broja, te abstrakte i reference članaka iz novog broja
možete naći ovdje.
 
Dražen Adamović
Glasnik Matematički
Glavni urednik

Broj 35

Poštovani,

u broju 35. časopisa math.e donosimo članke:

  1. Vizualni i kratki dokazi-prilog kreativnoj  nastavi matematike (3.dio) autora Ivane Marušić i Darka Veljana
  2. O zlatnom rombu. Autori Bojan Kovačić i Mirela Katić Žlepalo
  3. Wiener-Hopfova faktorizacija, autora Marija Alilovića i Miljenka Huzaka

Članak Vizualni i kratki dokazi-prilog kreativnoj nastavi matematike donosi zadnji 3 dio trilogije članaka grupe autora o primjeni geometrijske metode u dokazima matematičkih tvrdnji s metodičkim osvrtom na primjenu u nastavi matematike. Članak sadrži mnoge netrivijalne dokaze koji se primjenom geometrijskog i vizualnog razmišljanja približavaju širem zainteresiranom čitateljstvu. U članku o Zlatnom rombu, autori prezentiraju korištenje konstruktivnih geometrijskih metoda — temeljenih na nastavnom iskustvu u držanju nastave studentima Tehničkog veleučilišta — u izvodima zanimljivih geometrijskih teorema. Konačno, u radu Wiener-Hopfova faktorizacija autori proučavaju slučajne šetnje. Članak sadrži potpune dokaze i samodostatan je, te daje zanimljiv i pristupačan uvod u ovo zanimljivo područje teorije slučajnih procesa.

Želim vam ugodno čitanje.

 

Luka Grubišić

 

 

 

Rad HAZU, Matematičke znanosti, broj 23

Novi broj časopisa Rad HAZU, Matematičke znanosti (Svezak 23, Knjiga 538) će uskoro biti u tisku.

Online verzija je već dostupna na web stranici

https://web.math.pmf.unizg.hr/~duje/radhazumz/vol23.html
te na portalu Hrčak

https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=18006
   

Andrej Dujella
glavni urednik časopisa