snarl

27. broj časopisa e.math

Dragi čitatelji,

izašao je 27 broj časopisa e.math.

U ovom broju donosimo vam članke vezane uz teoriju grafova, heurističku optimizaciju i genetske algoritme te metodički članak o nastavnom pristupu čunjosječnicama.

U članku Genetski algoritmi i biomorfi, autora Tomislava Droždjeka i Nele Bosner daje se prikaz evolucijskih algoritama kao vrste heurističkih optimizacijskih algoritama koji su projektirani oponašanjem prirodnih procesa (u ovom slučaju procesom evolucije). Istaknimo da je po rječničkoj definiciji heuristički postupak onaj u kojem se znanstveno rješenje traži metodom pokušaja i pogrešaka. U slučaju optimizacije to znači da nećemo rigorozno dokazivati da je pronađeno rješenje (izlaz iz algoritma) optimalno, već ćemo se zadovoljiti time da izlaz iz algoritma ima bolja svojstva (mjera kojih je funkcija cilja) od ulaza (početnog stanja) u algoritam. Evolucijski algoritmi su područje istraživanja računarstva, a ovaj članak može služiti kao izvrsna referenca studentima matematike i računarstva za kolegij Umjetna inteligencija.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrcak.

U članku Petersenov graf, autora Snježane Majstorović i Luke Borasa daje se pregled rezultata vezanih uz Petersonov graf. To je graf s 10 vrhova i 15 bridova koji se pojavljuje kao čest protuprimjer za mnoge probleme u teoriji grafova. Jedno od zanimljivih svojstava Petersonovog grafa je da je to najmanji snark. Istaknimo da je 1946 Danilo Blanuša pronašao dva snarka s 18 vrhova koji su danas poznati kao blanušini snarkovi jedan od kojih je i logo Hrvatskog matematičkog društva.  Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U članku Različiti nastavno-metodički pristupi čunjosječnicama, Ivančice Mirošević, Nikole Koceić-Bilana i Josipe Jurko dan je pregled različitih metodičkih pristupa uvođenju čunjosječnica u nastavu matematike. Članak stavlja naglasak na metodičku vrijednost geometrijskog pristupa konstrukciji i uvođenju čunjosječnica u nastavi matematike. Trenutna metodička praksa gotovo isključico stavlja nastavak na algebarski pristup, čime se propušta prilika senzibiliziranja učenika za otkrivanje i povezivanje svojstava geometrijskih objekata s pojavama koje ga okružuju (npr. korištenje i značaj krivulja drugog reda u arhitekturi, optici ili astronomiji). Vezano uz primjene svojstava krivulja drugog reda u astronomiji istaknimo i Papus-Boškovićev pristup krivuljama drugog reda i s time povezan pojam numeričkog ekscentriciteta elipse. Pdf verziju članka možete naći na portalu Hrčak.

U ime uredništva želim vam ugodno čitanje.

L. Grubišić
glavni urednik